MILITARY AND WAR HISTORY MUSEUM

NATIONAL PROTECTION    NARODNA ZAŠTITA

      Narodna zaštita je bila jedinstveni, organizirani oblik otpora, preteča HV-a. Na Izvršnom odboru Središnjice HDZ-a-a 13. ožujka 1991. Milivoj Kujundžić predložio je ustrojavanje organizacije pod nazivom Narodna zaštita. Prema riječima predlagača cilj bi bio "pružiti neoružani i ukupni otpor u Hrvatskoj" te se stoga "odmah mora legalno organizirati Narodna zaštita na osnovi dobrovoljnosti i samoorganizacije građana". Odredi Narodne zaštite osiguravali su sve značajne komunalne i zdravstvene objekte, skladišta hrane, prometnice, skladišta strateških sirovina itd. Narodna zaštita je ustrojila vlastitu službu motrenja i obavješćivanja, organizirala samostalnu neprekidnu radiovezu, obavljala neprekidne noćne ophodnje, osposobljavala postrojbe kako bi što učinkovitije obavljale svoju dužnost itd. Stupanjem na snagu Odluke o ustroju Domobranstva iz prosinca 1991. propisuje se da "vojni obveznici pripadnici odreda Narodne zaštite, koji nemaju ratni raspored prevode se u postrojbe Domobranstva", a svi drugi ostaju u Narodnoj zaštiti koja ustrojstvom Domobranstva nije ukinuta.

      U travnju 1991. osnovana je i Narodna zaštita (NZ) kao oblik obrambenoga samoorganiziranja po mjesnim zajednicama i općinama, 30. VI. 1991. odlukom Vrhovnoga državnog vijeća RH osnovane su postrojbe NZ-a, a 30. VII. 1991. osnovan je Republički štab NZ-a. U kratkom vremenu broj pripadnika NZ-a narastao je na približno 300 000, od kojih je oko 60 000 bilo naoružano različitim vrstama oružja, prije svega lovačkim.

Hrvatska enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža

FIRST (UNOFFICIAL) INSIGNIAS 1991    PRVE (NESLUŽBENE) OZNAKE iz 1991.

FIRST OFFICIAL INSIGNIAS     PRVE SLUŽBENE OZNAKE

CROATIAN ARMY REGULAR SLEEVE PATCHES   REDOVNE OZNAKE ZA RUKAV HV-a

      Hrvatska vojska (HV), konvencionalan naziv za oružane (kopnene, mornaričke i zrakoplovne) snage Republike Hrvatske. Nastanak i razvoj HV-a odvijao se usporedno s nastankom neovisne RH, u složenim unutar. i vanjskopolit. prilikama raspada bivše SFRJ i Domovinskoga rata. Istodobno s odlučnom obranom i borbom za međunar. priznanje, postupno je stvaran i obrambeni sustav. S obzirom na ustavno-pravni okvir u kojem se nalazila Republika Hrvatska 1990. i 1991., prvi elementi HV-a, odn. oružanih snaga RH, počeli su se stvarati unutar policijskih snaga i policijskoga sustava. Tako je 8. VIII. 1990. osnovana prva policijska brigada od 1700 ljudi.

      Ključna točka u razvoju vojske dogodila se 17. IV. 1991., kada je Sabor RH prihvatio Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o unutarnjim poslovima, odredbama kojega se ustrojava Zbor narodne garde (ZNG) kao profesionalna, uniformirana, oružana formacija vojnog ustroja za obrambeno-redarstvene dužnosti. Sljedeći korak u razvoju HV-a bilo je donošenje Zakona o obrani RH 26. VI. 1991. Tim je zakonom utvrđeno da oružane snage RH tvore jedinstvenu cjelinu i sastoje se od Hrvatske vojske (HV) i ZNG-a, a pričuvni sastav Teritorijalne obrane prevodi se u pričuvni sastav ZNG-a.

      Sljedeći važan korak u stvaranju HV-a bio je donošenje Izmjena i dopuna Zakona o obrani 8. X. 1991. Tim zakonom utvrđeno je da oružane snage čine jedinstvenu cjelinu i sastoje se od Hrvatske vojske, u sustavu koje se kao posebni dijelovi nalaze ZNG i Domobranstvo. ZNG se zadržava kao preteča HV-a i dio tradicije, u ustroju i opsegu koji utvrdi predsjednik RH. Domobranstvo se ustrojava na terit. načelu, sa zadaćama i u ustroju utvrđenom posebnim propisom.

      Početkom listopada 1991. u sastavu OS RH nalazile su se 24 naoružane brigade, 10 brigada u stvaranju i niz samostalnih bojna i satnija. U listopadu i studenom mobilizirano je još 20 brigada, tako da je 2. I. 1992., na dan potpisivanja Sarajevskoga sporazuma o bezuvjetnom prekidu vatre, u RH bilo 330.000 vojnika u 65 brigada i velikom broju pukovnija i bojni te oko 40.000 pripadnika MUP-a, od kojih je jedna trećina bila na bojištu.

Hrvatska enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža